Statut Grada Raba

09.09.2013. - 11:03 Grad Rab - Gradsko vijeće | Objavio: Admin | pregledano 3143 puta

  • Google+

Na temelju članka 23. Izmjena i dopuna Statuta Grada Raba  Komisija  za statutarno-pravna pitanja na sjednici održanoj 6. kolovoza 2013. godine, utvrdila  je pročišćeni tekst Statuta Grada Raba.

Pročišćeni tekst Statuta Grada Raba  obuhvaća Statut Grada Raba („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj 27/09) i  Izmjene i dopune Statuta Grada Raba („Službene novine Primorsko-goranske županije” broj 13/13),  u kojima je  naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

KLASA: 021-06/13-01/15
URBROJ: 2169-01-02-01/3-13-3
Rab, 6. kolovoza 2013. godine

 

Predsjednik Komisije za statutarno-pravna pitanja
Gradskog vijeća Grada Raba
Zvonko Puljar-Matić,dipl.iur.,v.r.

 

STATUT GRADA RABA
(pročišćeni tekst)

 

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug Grada Raba, njegova obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela Grada Raba, oblici suradnje s drugim jedinicama lokalne, te područne (regionalne) samouprave, oblici konzultiranja građana, neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju, upravna tijela Grada Raba, javne službe, mjesna samouprava, javnost rada, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza Grada Raba.

Riječi i pojmovi koji se koriste u ovom Statutu, a koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira u kojem su rodu navedeni.

 

Članak 2.

Grad Rab je jedinica lokalne samouprave.

Grad Rab obuhvaća područje slijedećih naselja: Banjol, Barbat na Rabu, Kampor, Mundanije, Palit, Rab i Supetarska Draga.

Područje Grada Raba uključuje i otoke: Dolin, Goli otok, Mali Dolfin, Mali Laganj, Maman, Mišnjak, Sajlovac, Sridnjak, Sveti Grgur, Sveti Juraj, Trstenik, Veliki Dolfin, Veliki Laganj, Boljkovac, Lukovac, Pohljib i Mag, sa pripadajućim akvatorijem.

Granice Grada Raba idu rubnim granicama katastarskih općina k.o. Banjol, k.o. Barbat, k.o. Kampor, k.o. Rab - Mundanije, k.o. Supetarska Draga i područjem do granice naselja Lopar, a mogu se mijenjati na način i po postupku propisanim zakonom.

 

Članak 3.

Grad Rab je pravna osoba.

Sjedište Grada Raba je u Rabu, Trg Municipium Arba 2.

 

II. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG GRADA RABA

Članak 4.

Grad Rab je samostalan u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom, te podliježe samo nadzoru zakonitosti rada i akata tijela Grada Raba.

 

Članak 5.

Grad Rab u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

- uređenje naselja i stanovanje,

- prostorno i urbanističko planiranje,

- komunalno gospodarstvo,

- brigu o djeci,

- socijalnu skrb,

- primarnu zdravstvenu zaštitu,

- odgoj i osnovno obrazovanje,

- kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

- zaštitu potrošača,

- zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

- protupožarnu i civilnu zaštitu,

- promet na svom području,

- ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Poslovi iz samoupravnog djelokruga detaljnije se utvrđuju odlukama Gradskog vijeća i gradonačelnika u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

 

Članak 6.

Grad Rab može organizirati obavljanje pojedinih poslova iz članka 5. ovog Statuta zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave, osnivanjem zajedničkog tijela, zajedničkog upravnog odjela ili službe, zajedničkog trgovačkog društva ili zajednički organizirati obavljanje pojedinih poslova u skladu s posebnim zakonom.

Odluku o obavljanju poslova na način propisan u stavku 1. ovog članka donosi Gradsko vijeće, temeljem koje gradonačelnik sklapa sporazum o osnivanju zajedničkog upravnog tijela kojim se propisuje financiranje, način upravljanja, odgovornost, statusna pitanja službenika i namještenika i druga pitanja od značaja za to tijelo.

 

Članak 7.

Gradsko vijeće Grada Raba može posebnom odlukom pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga Grada Raba prenijeti na Primorsko - goransku županiju, odnosno mjesnu samoupravu.

Gradsko vijeće Grada Raba može tražiti od Primorsko - goranske županije da se pojedini poslovi iz njenog samoupravnog djelokruga povjere Gradu Rabu, ako Grad Rab za to osigura dovoljno prihoda za njihovo obavljanje.

 

III. OBILJEŽJA GRADA RABA

Članak 8.

Grad Rab ima grb, zastavu i svečanu pjesmu.

Obilježjima iz stavka 1. ovog članka predstavlja se Grad Rab i izražava pripadnost Gradu Rabu.

 

Članak 9.

Grb Grada Raba ima oblik štita, omjera visine naprama širini 1:0,9. U prvoj trećini visine, nalazi se osmokraka zvijezda u položaju iznad srpa mjeseca, a oboje su na tri valovite krivulje koje simboliziraju more.

Zvijezda i mjesec postavljeni su središnje u odnosu na okomitu os štita.

U desnom kraju štita, na gornjoj valovitoj liniji, leže obrisi naselja Raba, s tim da je veliki zvonik (zvonik Sv. Marije) postavljen strogo u okomitoj osi štita i da kugla na kupoli zvonika stoji na 0,7 ukupne visine okomite osi.

Lijevu polovinu štita ispunjava lik Sv. Kristofora, prikazan sprijeda u obliku rane romantike. Podloga štita je plave boje, srp mjeseca, te valovite linije i obrisi Raba srebrne, a zvijezda i lik Sv. Kristofora, zajedno s obrubom grba, zlatne su boje.

 

Članak 10.

Zastava Grada Raba sastoji se od dvije u sredini dijagonalno presječene boje: marijansko plavom i bijelom bojom s grbom Grada Raba u sredini, oivičenim štitom u boji zlata, s krunom Sv. Kristofora iznad štita, a iz koje se spušta vrpca slave sedam puta opasana s jedne strane vijencem masline, a s druge strane hrasta crnike i u dnu utisnutim natpisom »Felix Arba«.

 

Članak 11.

Posebnom odlukom Gradskog vijeća urediti će se način isticanja i uporabe grba i zastave Grada Raba, odrediti svečana pjesma Grada Raba, te urediti način i uvjeti njenog izvođenja.

 

Članak 12.

Dan Grada Raba je 9. svibnja - DAN POBJEDE (DIES VICTORIAE) koji se slavi u spomen na obranu od opsade Italskih Normana 1075. godine, omogućenu uz pomoć rapskog zaštitnika Sv. Kristofora.

U Gradu Rabu svečano se slave i slijedeći dani: 12. travnja - DAN OSLOBOĐENJA RABA, 27. srpnja - BLAGDAN SV. KRISTOFORA, zaštitnika Raba i 24. listopada - DAN HRVATSKIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA GRADA RABA.

U povodu dana iz stavka 1. i 2. ovog članka dodjeljuju se priznanja Grada, te priređuju druge svečanosti.

 

IV. JAVNA PRIZNANJA

Članak 13.

Javna priznanja Grada Raba su:

a) Proglašenje počasnim građaninom Grada Raba,

b) Nagrada Grada Raba,

c) Plaketa Grada Raba,

d) Nagrada za životno djelo Grada Raba i

e) Grb Grada Raba.

 

Članak 14.

Nagrada za životno djelo Grada Raba dodjeljuje se fizičkim osobama, za osobite uspjehe u razvoju društvenih odnosa i unapređenju gospodarstva, obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne skrbi i drugih djelatnosti, posebno značajnih za Grad, kada se ocijeni da je odnosna osoba sve svoje objektivne mogućnosti utkala u odnosno djelo i u tome postigla svoj neponovljiv rezultat u odnosnoj oblasti.

 

Članak 15.

Nagrada Grada Raba dodjeljuje se fizičkim i pravnim osobama za posebno vrijedne rezultate iz oblasti nabrojanih u članku 14. ovog Statuta, koji doprinose razvoju Grada u raznim područjima stvaralaštva.

 

Članak 16.

Plaketa Grada Raba dodjeljuje se fizičkoj ili pravnoj osobi, s prebivalištem odnosno sjedištem u Gradu Rabu, za njihove izuzetne zasluge, rezultate i naročiti doprinos u razvoju Grada.

 

Članak 17.

Počasnim građaninom Grada može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili druge države, koji je svojim radom, znanstvenim ili političkim djelovanjem značajno doprinio napretku i ugledu Grada, ostvarivanju i razvoju demokracije u Republici Hrvatskoj ili svijetu, miru u svijetu i napretku čovječanstva.

Počasnim građaninom Grada Raba ne može se proglasiti osoba koja ima prebivalište na području Grada.

 

Članak 18.

Grb Grada Raba dodjeljuje se ostalim građanima Republike Hrvatske, te građanima drugih zemalja, koji nemaju prebivalište u Gradu Rabu, te inozemnim i tuzemnim pravnim osobama koje nemaju sjedište na području Grada Raba, za zasluge u općem razvoju demokracije i napretku čovječanstva uopće, kao i za njihov doprinos u oblastima nabrojanim u članku 14. ovog Statuta, koji doprinose razvoju Grada ili njegovoj promidžbi u svijetu.

 

Članak 19.

O sadržaju, obliku i postupku dodjele javnih priznanja Grada odlučuje Gradsko vijeće posebnim općim aktom.

Osim javnih priznanja u smislu članka 13. ovog Statuta, za pojedine prigode Gradsko vijeće ili gradonačelnik mogu ustanoviti i dodijeliti i druga priznanja.

 

V. USTROJSTVO, OVLASTI I NAČIN RADA TIJELA GRADA RABA

Članak 20.

Tijela Grada Raba su Gradsko vijeće i gradonačelnik.

 

1. GRADSKO VIJEĆE

Članak 21.

Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Grada, te obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim Statutom.

 

Članak 22.

Gradsko vijeće:

- donosi Statut Grada,

- donosi Poslovnik o radu Gradskog vijeća,

- donosi odluku o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada,

- donosi proračun i odluku o izvršenju proračuna,

- donosi godišnje izvješće o izvršenju proračuna,

- donosi odluku o privremenom financiranju,

- odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina i raspolaganju ostalom imovinom Grada u visini pojedinačne vrijednosti više od 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje, ako je stjecanje i otuđivanje odnosno nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonom,

- donosi odluku o promjeni granice Grada Raba,

- uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela i službi,

- donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje službenika i načinu provođenja ocjenjivanja,

- osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad,

- daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ukoliko zakonom ili odlukom o osnivanju nije drugačije propisano,

- donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave, u skladu sa općim aktom i zakonom,

- raspisuje lokalni referendum,

- bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća,

- bira i razrješava predsjednike i članove radnih tijela Gradskog vijeća,

- odlučuje o pokroviteljstvu,

- donosi odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje javna priznanja,

- imenuje i razrješava i druge osobe određene zakonom, ovim Statutom i posebnim odlukama Gradskog vijeća,

- donosi dokumente prostornog uređenja Grada Raba,

- donosi odluke i druge opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim aktima.

 

Članak 23.

Gradsko vijeće ima predsjednika i prvog i drugog potpredsjednika.

Predsjednik i jedan potpredsjednik Gradskog vijeća biraju se iz reda predstavničke većine, a drugi potpredsjednik iz reda predstavničke manjine, na njihov prijedlog.

Funkcija predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća je počasna, i za to obnašatelji funkcije ne primaju plaću, već imaju pravo na naknadu troškova sukladno posebnoj odluci Gradskog vijeća.

Prijedlog za izbor predsjednika i potpredsjednika može dati Komisija za izbor i imenovanja ili najmanje jedna trećina članova Gradskog vijeća.

Predsjednika i potpredsjednike bira Gradsko vijeće javnim glasovanjem iz reda svojih članova na način utvrđen Poslovnikom Gradskog vijeća.

Za predsjednika i potpredsjednika izabran je kandidat za kojeg je glasovala većina od ukupnog broja članova Gradskog vijeća.

 

Članak 24.

Predsjednik Gradskog vijeća:

- zastupa Gradsko vijeće,

- koordinira rad Gradskog vijeća i radnih tijela Gradskog vijeća,

- saziva i organizira, te predsjedava sjednicama Gradskog vijeća,

- predlaže dnevni red Gradskog vijeća,

- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,

- brine o postupku donošenja odluka i općih akata,

- održava red na sjednici Gradskog vijeća,

- usklađuje rad radnih tijela,

- potpisuje odluke i akte koje donosi Gradsko vijeće,

- brine o suradnji Gradskog vijeća i gradonačelnika,

- brine se o zaštiti prava vijećnika,

- obavlja i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom Gradskog vijeća.

Predsjednik Gradskog vijeća dostavlja Statut Grada, Poslovnik o radu Gradskog vijeća, proračun i druge opće akte predstojniku Ureda državne uprave u Primorsko- goranskoj županiji s izvatkom iz zapisnika u roku od 15 dana od dana donošenja, te bez odgode gradonačelniku.

 

Članak 25.

Gradsko vijeće čini 15 vijećnika.

 

Članak 26.

Mandat članova Gradskog vijeća traje četiri godine, a počinje danom konstituiranja Gradskog vijeća i traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora.

Funkcija članova Gradskog vijeća je počasna i za to vijećnik ne prima plaću.

Vijećnici imaju pravo na naknadu u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijeća.

Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

 

Članak 27.

Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran:

- ako podnese ostavku koja je zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice Gradskog vijeća i ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podnošenja iste,

- ako je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišen poslovne sposobnosti, danom pravomoćnosti sudske odluke,

- ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti presude,

- ako mu prestane prebivalište s područja Grada, danom prestanka prebivališta,

- ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, danom njegovog prestanka,

- smrću.

Pisana ostavka člana Gradskog vijeća podnesena na način propisan stavkom 1. podstavak 1. ovog članka treba biti zaprimljena najkasnije 3 dana prije zakazanog održavanja sjednice Gradskog vijeća. Pisana ostavka člana Gradskog vijeća treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najranije 8 dana prije podnošenja iste.

Ostavka podnesena suprotno stavku 1. podstavak 1. i stavku 2. ovog članka ne proizvodi pravni učinak.

Vijećniku kojem prestane hrvatsko državljanstvo, a koji je državljanin države članice Europske unije mandat ne prestaje prestankom hrvatskog državljanstva.

 

Članak 28.

Vijećniku koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja je prema odredbama zakona nespojiva s dužnošću člana predstavničkog tijela, mandat miruje, a za to vrijeme vijećnika zamjenjuje zamjenik, u skladu s odredbama zakona.

Vijećnik je dužan u roku od 8 dana od dana prihvaćanja nespojive dužnosti o tome obavijestiti predsjednika Gradskog vijeća, a mandat mu počinje mirovati protekom tog roka.

Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti vijećnika, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Gradskog vijeća u roku od osam dana od dana prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje mandata prestaje osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva. 

Ako vijećnik po prestanku obnašanja nespojive dužnosti ne podnese pisani zahtjev iz stavka 3. ovog članka, smatrat će se da mu mandat miruje iz osobnih razloga.

Vijećnik može tijekom trajanja mandata staviti svoj mandat u mirovanje iz osobnih razloga, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku Gradskog vijeća, a mirovanje mandata počinje teći od dana dostave pisanog zahtjeva sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku.

Mirovanje mandata iz osobnih razloga ne može trajati kraće od 6 mjeseci, a vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti osmog dana od dana dostave pisane obavijesti predsjedniku Gradskog vijeća. 

Vijećnik može tražiti nastavljanje obnašanja dužnosti vijećnika jedanput u tijeku trajanja mandata.

 

Članak 29.

Vijećnik ima prava i dužnosti:

- sudjelovati na sjednicama Gradskog vijeća,

- raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Vijeća,

- predlagati Vijeću donošenje akata, podnositi prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata,

- postavljati pitanja iz djelokruga rada Gradskog vijeća,

- postavljati pitanja gradonačelniku i zamjeniku gradonačelnika,

- sudjelovati na sjednicama radnih tijela Gradskog vijeća i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati,

- prihvatiti se članstva u radnom tijelu u koje ga izabere Gradsko vijeće,

- tražiti i dobiti podatke, potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika, od tijela Grada te u svezi s tim koristiti njihove stručne i tehničke usluge,

- uvida u registar birača za vrijeme dok obavlja dužnost.

Vijećnik ne može biti kazneno gonjen niti odgovoran na bilo koji drugi način, zbog glasovanja, izjava ili iznesenih mišljenja i stavova na sjednicama Gradskog vijeća.

Vijećnik je dužan čuvati tajnost podataka, koji su kao tajni određeni u skladu s pozitivnim propisima, za koje sazna za vrijeme obnašanja dužnosti vijećnika.

Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena odredbama zakona, ovog Statuta i Poslovnika Gradskog vijeća.

 

Članak 30.

Poslovnikom Gradskog vijeća detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja, rad i tijek sjednice, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika Gradskog vijeća, djelokrug, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Gradskom vijeću, postupak izbora i razrješenja, sudjelovanje građana na sjednicama te druga pitanja od značaja za rad Gradskog vijeća.

 

1. RADNA TIJELA

Članak 31.

Gradsko vijeće osniva stalne ili povremene komisije i druga radna tijela u svrhu priprema odluka iz njihovog djelokruga.

 

Članak 32.

Stalna radna tijela Gradskog vijeća su:

1. Mandatna komisija

2. Komisija za izbor i imenovanja,

3. Komisija za statutarno-pravna pitanja,

4. Komisija za suradnju s gradovima i općinama i međunarodnu suradnju,

5. Komisija za obilježavanje obljetnica, pripremu proslava i kulturnih manifestacija i za društvena priznanja,

6. Komisija za mjesnu samoupravu.

Stalna radna tijela iz stavka 1. točka 1. i 2. ovog članka imaju predsjednika i najmanje dva člana koji se biraju iz redova članova Gradskog vijeća.

Stalna radna tijela iz stavka 1. točka 3. do 6. ovog članka imaju predsjednika i najmanje dva člana, koji se biraju iz redova članova Gradskog vijeća i stručnih osoba.

Sastav, broj članova, djelokrug i način rada tijela iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se Poslovnikom Gradskog vijeća.

 

Članak 33.

Radi razmatranja i drugih pitanja, Gradsko vijeće može uz radna tijela osnovana ovim Statutom osnovati i druga radna tijela.

Odlukom o osnivanju radnih tijela uređuje se njihov naziv, sastav te djelokrug i način rada.

 

2. GRADONAČELNIK

Članak 34.

Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti Grada.

Mandat gradonačelnika traje četiri godine, a počinje prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora i traje do prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora novog gradonačelnika.

U obavljaju izvršne vlasti gradonačelnik:

- priprema prijedloge općih akata,

- izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća,

- utvrđuje prijedlog proračuna Grada i izvršenje proračuna,

- upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu Grada u skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktima Grada Raba,

- odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina i raspolaganju ostalom imovinom Grada Raba čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima.

- upravlja prihodima i rashodima Grada,

- donosi Plan prijma u službu,

- donosi Pravilnik o unutarnjem redu,

- rješava o žalbama službenika protiv rješenja koje donosi pročelnik,

- imenuje i razrješava pročelnika,

- imenuje i razrješava predstavnike Grada Raba u tijelima javnih ustanova i ustanova kojih je osnivač Grad Rab, trgovačkih društava u kojima Grad Rab ima udjele ili dionice i drugih pravnih osoba kojih je Grad Rab osnivač, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,

- usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi Grada u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada,

- nadzire rad upravnih odjela i službi u samoupravnom djelokrugu,

- daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,

- obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora,

- obavlja i druge poslove predviđene ovim Statutom i drugim propisima.

Gradonačelnik dostavlja odluku o imenovanju i razrješenju iz stavka 1. podstavka 11. Gradskom vijeću u roku od 8 dana od dana donošenja i objavljuje se u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije“.

 

Članak 35.

Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnje izvješće o svom radu i to do 31. ožujka tekuće godine za razdoblje srpanj-prosinac prethodne godine i do 15. rujna za razdoblje siječanj-lipanj tekuće godine.

Gradsko vijeće može, pored izvješća iz stavka 1. ovog članka, od gradonačelnika tražiti izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga.

Gradonačelnik podnosi izvješće po zahtjevu iz stavka 2. ovog članka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. Ukoliko jedan zahtjev sadrži veći broj različitih pitanja, rok za podnošenje izvješća iznosi 60 dana od dana primitka zahtjeva.

Gradsko vijeće ne može zahtijevati od gradonačelnika izvješće o bitno podudarnom pitanju prije proteka roka od 6 mjeseci od ranije podnesenog izvješća o istom pitanju.

 

 

Članak 36.

Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada:

- ima pravo obustaviti od primjene opći akt Gradskog vijeća u roku od 8 dana od dana donošenja, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od Gradskog vijeća da u roku od 8 dana od dana donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke. Ako Gradsko vijeće to ne učini, gradonačelnik je dužan bez odgode o tome obavijestiti predstojnika Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji i dostaviti mu odluku o obustavi općeg akta.

- ima pravo obustaviti od primjene akt mjesnog odbora ako ocijeni da je taj akt u suprotnosti sa zakonom, Statutom i općim aktima Gradskog vijeća.

 

Članak 37.

Gradonačelnik ima zamjenika, koji zamjenjuje gradonačelnika u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti.

 

Članak 38.

Gradonačelnik može obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga povjeriti zamjeniku, ali mu time ne prestaje odgovornost za njihovo obavljanje.

Zamjenik gradonačelnika je u slučaju iz stavka 1. ovog članka dužan pridržavati se uputa gradonačelnika.

 

Članak 39.

Gradonačelniku i zamjeniku gradonačelnika mandat prestaje po sili zakona:

- danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku,

- danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti,

- danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca,

- danom prestanka prebivališta na područja Grada Raba,

- danom prestanka hrvatskog državljanstva,

- smrću.

U slučaju prestanka mandata gradonačelnika prije isteka 2 godine mandata pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose dužan je bez odgode obavijestiti Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata gradonačelnika radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog gradonačelnika.

U slučaju prestanka mandata gradonačelnika nakon isteka 2 godine mandata, dužnost gradonačelnika do kraja mandata obnaša zamjenik koji je izabran zajedno s njim.

 

Članak 40.

Gradonačelnik i njegov zamjenik mogu se opozvati u postupku propisanom člankom 52. ovog Statuta.

 

2.1. ODNOS GRADONAČELNIKA I TIJELA GRADSKE UPRAVE

 

Članak 41.

Gradonačelnik usmjerava djelovanje tijela gradske uprave u obavljanju poslova iz njihovog djelokruga rada i nadzire njihov rad.

Gradonačelnik može tražiti izvješće o radu ili o pojedinim pitanjima iz oblasti tijela gradske uprave te zahtijevati prijedlog za rješavanje određenih pitanja.

Gradonačelnik utvrđuje način rada tijela gradske uprave, te poduzima i druge mjere kojima se osigurava zakonitost i učinkovitost u njihovom radu.

 

Članak 42.

Gradonačelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Grada.

 

Članak 43.

Gradonačelnik može osnovati radna tijela radi stručne obrade pojedinih pitanja, davanja prijedloga i mišljenja o pojedinim pitanjima i radi praćenja stanja u pojedinim područjima, odnosno za pripremu određenog materijala iz djelokruga rada i djelovanja gradonačelnika.

Radna tijela mogu biti stalna ili povremena.

Aktom o osnivanju radnih tijela utvrđuje se njihov sastav, broj članova te područje i način rada.

 

VI. OBLICI SURADNJE S DRUGIM JEDINICAMA LOKALNE TE PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

 

Članak 44.

Ostvarujući zajednički interes u unapređivanju gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka, Grad Rab uspostavlja i održava suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu, u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima.

 

Članak 45.

Grad posebno surađuje s Primorsko-goranskom županijom te svim jedinicama lokalne samouprave u njenom sastavu.

 

Članak 46.

Radi suradnje u smislu prethodnog članka, Grad Rab s drugim gradovima i općinama može osnovati trgovačko društvo i ustanove u zajedničkom vlasništvu, zajednička upravna tijela, te uspostaviti druge odgovarajuće oblike suradnje.

 

Članak 47.

Grad Rab može uspostaviti i posebne prijateljske odnose s drugim gradovima i općinama u Republici Hrvatskoj, kao i u inozemstvu, sukladno zakonu.

O prijateljstvu u smislu stavka 1. ovog članka potpisuje se posebna povelja, koju u ime Grada potpisuje gradonačelnik, sukladno odluci Gradskog vijeća.

 

VII. OBLICI KONZULTIRANJA GRAĐANA

 

Članak 48.

Gradsko vijeće i gradonačelnik mogu, prije donošenja odgovarajućih odluka iz svoje nadležnosti, konzultirati građane, odnosno tražiti prethodno mišljenje građana o odnosnim pitanjima.

Konzultiranje u smislu stavka 1. ovog članka obavit će se naročito ako je iz nekih razloga donošenje odgovarajuće odluke posebno značajno za građane i druge subjekte, odnosno za stanje u Gradu. 

 

Članak 49.

Konzultiranje u smislu članka 48. ovog Statuta obavlja se anketiranjem građana, organiziranjem javnih rasprava na zborovima, prikupljanjem mišljenja vijeća mjesnih odbora i na druge odgovarajuće načine.

 

VIII. NESPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU

 

Članak 50.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem lokalnog referenduma i zbora građana, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

 

Članak 51.

Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni Statuta Grada, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i ovim Statutom.

Odluku o raspisivanju referenduma donosi Gradsko vijeće većinom svih svojih članova.

Prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma može temeljem odredaba zakona i ovog Statuta, dati jedna trećina vijećnika, gradonačelnik, većina vijeća mjesnih odbora na području Grada Raba i 20% ukupnog broja birača Grada Raba.

 

Članak 52.

Osim slučajeva iz članka 51. ovog Statuta referendum se raspisuje i za opoziv gradonačelnika i njegovog zamjenika, ako raspisivanje referenduma predloži 20% ukupnog broja birača Grada Raba.

Predsjednik Gradskog vijeća dostavlja zaprimljeni prijedlog propisanog broja birača u roku od 8 dana od dana zaprimanja prijedloga središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu radi utvrđivanja da li je prijedlog podnesen od potrebnog broja birača.

Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog podnesen od potrebnog broja birača Gradsko vijeće raspisuje referendum u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke središnjeg ureda državne uprave.

Ako se na referendumu donese odluka o opozivu gradonačelnika i njegov og zamjenika, mandat im prestaje danom objave rezultata referenduma, a Vlada Republike Hrvatske imenuje povjerenika Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležnosti gradonačelnika.

 

Članak 52.a

Gradsko vijeće dužno se izjasniti o podnesenom prijedlog propisanog broja članova predstavničkog tijela, gradonačelnika ili većine vijeća mjesnih odbora i ako prijedlog prihvati, u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga donijeti odluku o raspisivanju referenduma.

Ako je prijedlog za raspisivanje referenduma predložio propisani broj birača, predsjednik Gradskog vijeća u roku od 8 dana od dana zaprimanja prijedloga dostavlja prijedlog središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu radi utvrđivanja ispravnosti podnesenog prijedloga. Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog za raspisivanje referenduma ispravan, Gradsko vijeće će u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke o ispravnosti prijedloga raspisati referendum.

 

Članak 53.

Odluka o raspisivanju referenduma sadrži naziv tijela koje raspisuje referendum, područje za koje se raspisuje referendum, naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem će birači odlučivati, obrazloženje akta ili pitanja o kojima se raspisuje referendum, referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojima će birači odlučivati, te dan održavanja referenduma.

 

Članak 54.

Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području Grada Raba, odnosno na području za koje se raspisuje referendum i upisani su u popis birača.

 

Članak 55.

Odluka donesena na referendumu o pitanjima iz članka 51. stavak 1. ovog Statuta obvezatna je za Gradsko vijeće.

 

Članak 56.

Postupak provođenja referenduma i odluke donijete na referendumu podliježu nadzoru zakonitosti općih akata, kojeg provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

 

Članak 57.

Gradsko vijeće može tražiti mišljenje od zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Grada kao i o drugim pitanjima određenim zakonom.

Prijedlog za traženje mišljenja iz stavka 1. ovog članka može dati jedna trećina vijećnika Gradskog vijeća i gradonačelnik.

Gradsko vijeće dužno je razmotriti prijedlog iz stavka 2. ovog članka u roku od 60 dana od zaprimanja prijedloga.

Odlukom iz stavka 1. ovog članka određuju se pitanja o kojima će se tražiti mišljenje od zborova građana te vrijeme u kojem se mišljenje treba dostaviti.

 

Članak 58.

Zbor građana saziva predsjednik Gradskog vijeća u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Gradskog vijeća.

Za pravovaljano izjašnjavanje na zboru građana potrebna je prisutnost najmanje 5 % birača upisanih u popis birača mjesnog odbora za čije područje je sazvan zbor građana.

Izjašnjavanje građana na zboru građana je javno, a odluke se donose većinom glasova prisutnih građana.

 

Članak 59.

Građani imaju pravo predlagati Gradskom vijeću donošenje određenog akta ili rješavanja određenog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća.

Gradsko vijeće raspravlja o prijedlogu iz stavka l. ovog članka, ako prijedlog potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača Grada.

Gradsko vijeće dužno je dati odgovor podnositeljima, najkasnije u roku od 3 mjeseca od prijema prijedloga.

 

Članak 60.

Građani i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela Grada Raba kao i na rad njegovih upravnih tijela, te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kada im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.

Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela Grada Raba dužan je odgovoriti u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe.

Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka osigurava se ustanovljavanjem knjige pritužbi, postavljanjem sandučića za predstavke i pritužbe, neposrednim komuniciranjem s ovlaštenim predstavnicima tijela Grada Raba, te ukoliko za to postoje tehničke pretpostavke, sredstvima elektroničke komunikacije.

 

IX. UPRAVNA TIJELA

 

Članak 61.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Raba, utvrđenih zakonom i ovim Statutom, te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom prenijeti na Grad Rab, ustrojavaju se upravna tijela Grada Raba.

Ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća.

 

Članak 62.

Upravna tijela u oblastima za koje su ustrojena i u okviru djelokruga utvrđenog posebnom odlukom, neposredno izvršavaju i nadziru provođenje općih i pojedinačnih akata tijela Grada te u slučaju neprovođenja općeg akta poduzimaju propisane mjere.

 

Članak 63.

Upravna tijela samostalna su u okviru svog djelokruga, a za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovorni su gradonačelniku.

 

Članak 64.

Sredstva za rad upravnih tijela osiguravaju se u Proračunu Grada Raba, Državnom proračunu i iz drugih prihoda u skladu sa zakonom.

 

X. JAVNE SLUŽBE

 

Članak 65.

Grad Rab u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti za koje je zakonom utvrđeno da se obavljaju kao javna služba.

 

Članak 66.

Grad Rab osigurava obavljanje djelatnosti iz članka 65. ovog Statuta osnivanjem trgovačkih društva, javnih ustanova, drugih pravnih osoba i vlastitih pogona.

U trgovačkim društvima u kojima Grad Rab ima udjele ili dionice član skupštine društva imenuje se u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju.

Obavljanje određenih djelatnosti Grad Rab može povjeriti drugim pravnim i fizičkim osobama temeljem ugovora o koncesiji.

 

Članak 67.

Grad Rab nadzire i vodi brigu o racionalnom i zakonitom radu tijela iz članka 66. stavak 1. ovog Statuta, koja su dužna redovito izvještavati Grad Rab o svom radu, odnosno poslovanju, u rokovima i kada to zahtijeva Gradsko vijeće ili gradonačelnik.

 

XI. MJESNA SAMOUPRAVA

 

Članak 68.

Na području Grada Raba osnivaju se mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima.

Mjesni odbori se osnivaju za pojedina naselja ili više međusobno povezanih manjih naselja ili za dijelove naselja koji čine zasebnu razgraničenu cjelinu, na način i po postupku propisanim zakonom, ovim Statutom i posebnom odlukom Gradskog vijeća, kojom se detaljnije uređuje postupak i način izbora tijela mjesnog odbora.

Mjesni odbor je pravna osoba.

 

Članak 69.

Mjesni odbori na području Grada Raba su:

1. Mjesni odbor Banjol (za područje naselja Banjol),

2. Mjesni odbor Barbat (za područje naselja Barbat),

3. Mjesni odbor Gornja Supetarska Draga (za područje dijela naselja Supetarska Draga),

4. Mjesni odbor Kampor (za područje naselja Kampor),

5. Mjesni odbor Mundanije (za područje naselja Mundanije),

6. Mjesni odbor Palit (za područje naselja Palit),

7. Mjesni odbor Rab (za područje naselja Rab - stari grad),

8. Mjesni odbor Donja Supetarska Draga (za područje dijela naselja Supetarska Draga).

 

Članak 70.

Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora može dati 10 % građana upisanih u popis birača za područje za koje se predlaže osnivanje mjesnog odbora, organizacije i udruženja građana te gradonačelnik.

U slučaju da prijedlog iz stavka 1. ovog članka daju građani ili njihove organizacije i udruženja, prijedlog se dostavlja u pisanom obliku gradonačelniku.

 

Članak 71.

Gradonačelnik u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga utvrđuje da li je prijedlog podnesen na način i po postupku utvrđenim zakonom i ovim Statutom.

Ukoliko gradonačelnik utvrdi da prijedlog nije podnesen na propisani način i po propisanom postupku, obavijestit će predlagatelja i zatražiti da u roku od 15 dana dopuni prijedlog za osnivanje mjesnog odbora.

Pravovaljani prijedlog gradonačelnik upućuje Gradskom vijeću, koje je dužno izjasniti se o prijedlogu u roku od 60 dana od prijema prijedloga.

 

Članak 72.

U prijedlogu za osnivanje mjesnog odbora navode se podaci o predlagatelju, području i granicama mjesnog odbora, sjedište mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora te zadaci i izvori financiranja mjesnog odbora.

 

Članak 73.

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

 

Članak 74.

Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na vrijeme od četiri godine.

Izbornu jedinicu za izbor članova vijeća mjesnog odbora čini cijelo područje mjesnog odbora.

Postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora te druga pitanja vezana u svezi s izborom i članova vijeća mjesnog odbora uređuju se posebnom odlukom Gradskog vijeća uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje Gradsko vijeće.

 

Članak 75.

Vijeće mjesnog odbora ima, uključujući i predsjednika, 7 članova.

 

Članak 76.

Vijeće mjesnog odbora bira predsjednika vijeća iz svog sastava većinom glasova svih članova na vrijeme od četiri godine.

Predsjednik vijeća predstavlja mjesni odbor i za svoj rad odgovoran je vijeću mjesnog odbora.

 

Članak 77.

Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o svom radu, financijski plan i godišnji obračun, te obavlja druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i odlukama Gradskog vijeća i gradonačelnika.

 

Članak 78.

Programom rada utvrđuju se zadaci mjesnog odbora, osobito u pogledu vođenja brige o uređenju područja mjesnog odbora, provođenjem manjih komunalnih akcija kojima se poboljšava komunalni standard građana na području mjesnog odbora, vođenju brige o poboljšavanju zadovoljavanja lokalnih potreba građana u oblasti zdravstva, socijalne skrbi, kulture, športa i drugih lokalnih potreba na svom području.

 

Članak 79.

Pravilima mjesnog odbora detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja i rad vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti članova vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika vijeća mjesnog odbora, način odlučivanja, te druga pitanja od značaja za rad mjesnog odbora. 

 

Članak 80.

Prihode mjesnog odbora čine prihodi od pomoći i dotacija pravnih ili fizičkih osoba, te prihodi koje posebnom odlukom utvrdi Gradsko vijeće.

 

Članak 81.

Vijeće mjesnog odbora, radi raspravljanja o potrebama i interesima građana, te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog značenja, može sazivati zborove građana.

Zbor građana može se sazvati i za dio područja mjesnog odbora koji čini zasebnu cjelinu.

Zbor građana vodi predsjednik mjesnog odbora ili član vijeća mjesnog odbora kojeg odredi vijeće.

 

Članak 82.

Stručne i administrativne poslove za potrebe mjesnog odbora obavljaju upravna tijela Grada Raba na način propisan općim aktom kojim se uređuje ustrojstvo i način rada upravnih tijela Grada.

 

Članak 83.

Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja gradonačelnik.

Gradonačelnik može u postupku provođenja nadzora nad zakonitošću rada mjesnog odbora raspustiti vijeće mjesnog odbora, ako ono učestalo krši odredbe ovog Statuta, pravila mjesnog odbora i ne izvršava povjerene mu poslove.

 

XII. IMOVINA I FINANCIRANJE GRADA RABA

 

Članak 84.

Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koja pripadaju Gradu Rabu, čine imovinu Grada Raba.

 

Članak 85.

Imovinom Grada upravljaju gradonačelnik i Gradsko vijeće u skladu s odredbama ovog Statuta pažnjom dobrog domaćina.

Gradonačelnik u postupku upravljanja imovinom Grada donosi pojedinačne akte glede upravljanja imovinom, na temelju općeg akta Gradskog vijeća o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada.

 

Članak 86.

Grad Rab ima prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.

Prihodi Grada Raba su:

- gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odluka Gradskog vijeća,

- prihodi od stvari u vlasništvu Grada i imovinskih prava,

- prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada odnosno u kojima Grad ima udjele ili dionice,

- prihodi od koncesija,

- novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Grad Rab u skladu sa zakonom,

- udio u zajedničkim porezima sa Primorsko-goranskom županijom i Republikom Hrvatskom, te dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu,

- sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u Državnom proračunu,

- drugi prihodi određeni zakonom.

 

Članak 87.

Procjena godišnjih prihoda i primitaka, te utvrđeni iznosi izdataka i drugih plaćanja Grada Raba iskazuju se u proračunu Grada Raba.

Svi prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazni po izvorima iz kojih potječu.

Svi izdaci proračuna moraju biti utvrđeni u proračunu i uravnoteženi s prihodima i primicima.

 

Članak 88.

Proračun Grada Raba i odluka o izvršenju proračuna donosi se za proračunsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen.

Proračunska godina je razdoblje od dvanaest mjeseci, koja počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca.

 

Članak 89.

Gradsko vijeće donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu na način i u rokovima propisanim zakonom.

Ukoliko se proračun za sljedeću proračunsku godinu ne može donijeti u propisanom roku, Gradsko vijeće donosi odluku o privremenom financiranju na način i postupku propisanim zakonom i to najduže za razdoblje od prva tri mjeseca proračunske godine.

 

Članak 90.

Ako se tijekom proračunske godine smanje prihodi i primici ili povećaju izdaci utvrđeni proračunom, proračun se mora uravnotežiti sniženjem predviđenih izdataka ili pronalaženjem novih prihoda.

Uravnoteženje proračuna provodi se izmjenama i dopunama proračuna po postupku propisnom za donošenje proračuna.

 

Članak 91.

Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada nadzire Gradsko vijeće.

Zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja proračunskih sredstava Grada nadzire Ministarstvo financija.

 

XIII. AKTI GRADA

 

Članak 92.

Gradsko vijeće na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i ovim Statutom donosi Statut, Poslovnik, proračun, odluku o izvršenju proračuna, odluke i druge opće akte i zaključke.

Gradsko vijeće donosi rješenja i druge pojedinačne akte, kada u skladu sa zakonom rješava o pojedinačnim stvarima.

 

Članak 93.

Gradonačelnik u poslovima iz svog djelokruga donosi odluke, zaključke, pravilnike, te opće akte kada je za to ovlašten zakonom ili općim aktom Gradskog vijeća.

 

Članak 94.

Radna tijela Gradskog vijeća donose zaključke i preporuke.

 

Članak 95.

Gradonačelnik osigurava izvršenje općih akata iz članka 92. ovog Statuta, na način i u postupku propisanom ovim Statutom, te obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela. 

 

Članak 96.

Upravna tijela Grada u izvršavanju općih akata Gradskog vijeća donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba (upravne stvari).

Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovog članka, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu Primorsko- goranske županije.

Na donošenje pojedinačnih akata shodno se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku i drugih propisa.

U izvršavanju općih akata Gradskog vijeća pojedinačne akte donose i pravne osobe kojima su odlukom Gradskog vijeća, u skladu sa zakonom, povjerene javne ovlasti.

 

Članak 97.

Protiv pojedinačnih akata Gradskog vijeća i gradonačelnika kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

 

Članak 97.a

Nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose Gradsko vijeće i gradonačelnik obavljaju nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.

 

Članak 98.

Nadzor nad zakonitošću općih akata Gradskog vijeća u njegovom samoupravnom djelokrugu obavlja Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu.

 

Članak 99.

Detaljnije odredbe o aktima Grada Raba i postupku donošenja akata utvrđuje se Poslovnikom Gradskog vijeća.

 

Članak 100.

Opći akti se, prije nego što stupe na snagu, objavljuju u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Opći akti stupaju na snagu osmog dana od dana objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga, općim aktom propisano da opći akt stupa na snagu dan nakon objave.

Opći akti ne mogu imati povratno djelovanje.

 

XIV. JAVNOST RADA

 

Članak 101.

Rad Gradskog vijeća, gradonačelnika i upravnih tijela Grada je javan.

Predstavnici udruga građana, građani i predstavnici medija mogu pratiti rad Gradskog vijeća u skladu s odredbama Poslovnika Gradskog vijeća.

 

Članak 102.

Javnost rada Gradskog vijeća osigurava se:

- javnim održavanjem sjednica,

- izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,

- objavljivanjem općih akata i drugih akata u „Službenim novinama Primorsko-goranke županije“ i na web stranicama Grada Raba.

Javnost rada gradonačelnika osigurava se upoznavanjem i izvještavanjem javnosti o obavljaju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Raba, putem medija, web stranica Grada Raba i na drugi prikladan način.

Javnost rada upravnih tijela Grada Raba osigurava se sukladno Zakonu i općim aktima Grada Raba kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

 

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

 

Članak 103.

Prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti jedna trećina vijećnika Gradskog vijeća, gradonačelnik i Komisija za statutarno- pravna pitanja Gradskog vijeća.

Prijedlog mora biti obrazložen, a podnosi se predsjedniku Gradskog vijeća.

Gradsko vijeće, većinom glasova svih vijećnika, odlučuje o promjeni Statuta.

 

Članak 104.

Do donošenja općih akata u skladu s odredbama ovog Statuta primjenjivat će se opći akti Grada Raba u onim odredbama koje nisu u suprotnosti s odredbama zakona i ovoga Statuta.

U slučaju suprotnosti odredbi općih akata iz stavka 1. ovoga članka neposredno će se primjenjivati odredbe zakona i ovog Statuta.

 

Članak 105.

Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/01 i 4/06).

Izmjene i dopune Statuta Grada Raba („Službene novine Primorsko-goranske županije” broj 13/13)

 

Članak 23.

Ovlašćuje se Komisija za statutarno-pravna pitanja da utvrdi i izda pročišćeni tekst Statuta Grada Raba.

 

Članak 24.

Ove Izmjene i dopune stupaju na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije« , osim članka 3., 8. i 10. koje stupaju na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih slijedećih općih i redovnih izbora za članove predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.

Članak 7. stavak 4. stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.