Opći podaci

04.04.2013. - 3:49 Grad Rab - O gradu rabu | Objavio: Admin
pregledano 5418 puta | zadnja promjena: 13.04.2013. u 11:44

  • Google+

Zemljopisni smještaj
Otok Rab se nalazi u kvarnerskoj otočnoj skupini između 44°41' i 44°51' sjeverne geografske Širine i 14°40' i 14°53' istočne geografske dužine od Geenwicha. Područje Grada Raba obuhvaća prostor od 102,85 km2 otočnog prostora (2,86% ukupne površine Primorsko-goranske županije) i 424,52 km2 u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva. Otok Rab se proteže u pravcu sjeverozapad-jugoistok, u dužim od 22 km od rta Sorinj na sjeverozapadu do rta Glavina na jugoistoku. Najveća mu je širina 11 km.

Velebitski kanal dijeli otok Rab od kopna, a najbliži je kopnu na krajnjem jugoistočnom rtu, i to 1800 m. Od otoka Paga na jugoistoku dijeli ga kanal Paško tijesno, na zapadu prema otocima Cresu i Lošinju nalazi se Kvarnerić, a od otoka Krka na sjeverozapadu dijele ga Senjska vrata.

Klima
Otok Rab ima tzv. >jadranski tip< mediteranske klime s ugodnim toplim ljetima i blagim zimama. Za takvu blagu klimu Rab u mnogome zahvaljuje brdskom lancu Kamenjak koji ga štiti od hladne bure, najčešće vjetra zimi i u rano proljeće. Osim bure s jugoistoka uglavnom u jesen puše topli i vlažni vjetar - jugo, koji redovito donosi kišu. U ljetnim mjesecima preko dana obično puše maestral, ugodni povjetarac koji ublažava ljetnu sparinu. Ostali vjetrovi i oluje rijetka su pojava.
Snijeg, koji preko cijele zime pokriva vrhunce Velebita, na otoku Rabu prava je rijetkost. Klima otoka Raba naročito pogoduje razvoju turizma.
Broj sunčanih sati godišnje je prosječno 2 417, a broj potpuno oblačnih dana je vrlo malen. Osjet topline za organizam je vrlo povoljan tako da od travnja do listopada vlada poštedna klima, u proljeće i jesen blago podražajna dok su dva zimska mjeseca zbog vjetra, a ne zbog niske temperature, vlada jako podražajna klima. Povoljna temperatura mora za kupanje (viša od 20° C) je od svibnja do listopada, a srednja godišnja temperatura mora je 16,73° C.

Flora i fauna
U raslinstvu otoka Raba nailazimo na velike razlike i suprotnosti. Najoskudniji raslinstvom su sjeveroistočni obronci i vrhovi lanca Kamenjak, gdje nalazimo pravi krš. Na jugozapadnim obroncima ovog masiva je nešto drukčije; tu nailazimo na sitne trave, kuš, smilje, mlječiku, šparogu, bijelu lozu, borovicu, bijeli glog, a nakon pošumljavanja vrlo se lijepo razvija nekoliko manjih kompleksa bora i crnike.
Najzeleniji dio otoka je područje Kalifronta koje je čitavo pod šumom. Taj je predio jedan od najljepših kompleksa crnike na Mediteranu. Osim crnike najčešće srećemo planiku, bor i uljiku. Nerijetko ovdje nalazimo tetiviku, bršljan, razne paprati, a poslije kiša ima i mnogo gljiva raznih vrsta. Šuma u središnjem dijelu Kalifronta poznata je pod imenom Dundo i nalazi se pod posebnom zaštitom kao prirodni rezervat, gdje osim spomenutih vrsta raste i stotinjak stabala hrasta plutnjaka, Što je prava rijetkost na Jadranu.
U srednjem dijelu otoka uspijeva najviše biljnih vrsta. Veliki dio zemljišta u tom dijelu pretvoren je u plodne oranice, vrtove, vinograde, voćnjake i maslinike, a na onom neobrađenom dijelu osim uljike i crnike raste brijest, mirta, paprati, razne trave, kupina, smreka borovica, a rascvjetali grmovi brnistre daju u proljeće ovom predjelu predivnu sliku.

Sve donedavna stanovnici otoka brali su brnistru, močili je u moru, išćešljavali vlaknasto tkivo i od toga izrađivali tkaninu. Osim brnistre, na tom dijelu otoka raste i raznoliko poljsko cvijeće, naročito poljska ljubičica, tratinčica.
Osim bogatog autohtonog raslinstva na otoku ima donesenog i udomaćenog stranog raslinstva. To su ponajprije alpski primorski i crni bor, čempres, jablan i lovor, te stoljetna agava i indijska smokvica.
Zahvaljujući zalaganju pokojnog rapskog nadšumara Pravdoja Behje, na Rabu je zasađeno nekoliko izvanredno lijepih borika od kojih je svakako najvrednije spomenuti poluotok Frkanj, a kao posebnost gradski park Komrčar. Prije nešto više od 90 godina taj je dio bio ispasište, a danas je to jedan od najljepših parkova na Jadranu, gdje se primorski i crni bor, Čempres, jasen, crnika, smreka, zimzeleni grmovi, stoljetna agava i indijska smokvica natječu tko će vise zadiviti brojne šetače - Rabljane i njihove brojne goste.
U znak priznanja i zahvalnosti, Rabljani su svom bivšem nadšumaru podigli skromni spomenik na ulazu u gradski park Komrčar.
Najveći autohtoni sisavac na Rabu, ako izuzmemo domaće životinje, jest zec te njegov srodnik iz roda glodavaca, kunić. Iako ih je prije kratkog vremena bilo mnogo, danas su vrlo rijetki, čemu je osim nekih bolesti zacijelo pridonijela urbanizacija i rnotorizacija.
Od krvoločnih zvijeri susrećemo kunu bjelicu. Od sisavaca još su prisutni Štakori, miševi i Šišmiši.
Ptice su nešto brojnije od sisavaca. Neke su ovdje stalne, a druge su selice. Među grabljivicama ovdje živi jastreb kokošar, kobac ptičar ili, kako se na Rabu pučki kaže, veli i mali piljuh. Na otoku se gnijezdi i živi sova i ćuk. Rjeđe se s Velebita spusti pokoji orao ili bjeloglavi strvinar. Od ptica stanarica koje ne napuštaju otok treba spomenuti fazana, goluba gnvnjaša koji se gnijezdi po rupama sjeveroistočnih litica Kamenjaka i još nekim područjima, gavrana, vranu sivulju, trčku, te među pjevicama kosa žutokljunca, češljugara, sjenicu malu i veliku, ševu, vrapca. Od ptica plivačica ovdje prebivaju galeb i gnjurac (njorac).
Od ptica selica koje na otoku ljetuju i gnijezde se spomenut ćemo kukavicu, grlicu, lastavicu i slavuja.
Među pticama koje na Rabu zimuju najčešće su neke vrste zeba, šljuka ili kokosica, prepelica, te neke vrste plivačica i močvarica.
Od roda gmazova najbrojnija je gušterica, a rjeđi zeleni gušter. Od zmija ovdje živi bjelouška i bjelica obična ili, kako je narod zove, kaška ili gaška, a zmije otrovnice uopće nema na otoku.
Od vodozemaca ima više vrsta žaba.
Od kukaca na Rabu živi mnogo vrsta, a najbrojniji su razni leptiri svakojakih boja, u ljetnim mjesecima posvuda se čuje svirka cvrčaka.