Select Page

povijest raba

Prvi spomen imena otoka

Prve pouzdanije podatke o najstarijoj povijesti nalazimo u starim grčkim putopisima i vodićima pomoraca. Skilaks Kariandonski (4. st. pr. Kr.) u svojim geografskim spisima pruža nam još kvalitetnije spoznaje o liburnskim otocima, pa tako i o Rabu.

Nekoliko grčkih i rimskih geografa spominju u svojim geografskim spisima otok koji bi po svemu sudeći trebao biti Rab. U tim spisima Rab se spominje pod imenom Arba. Korijen tog imena dolazi najvjerojatnije od ilirskih liburna, najstarijih stanovnika Raba za koje povijest zna. Naime, na položaju današnjega grada Raba nalazilo se ilirsko-liburnsko predrimsko naselje kojeg su ilirski liburni nazvali Arba. Teško je utvrditi koliko je ime Arba staro ali javlja se najkasnije od početka željeznoga doba od kada su uglavnom poznati ostaci naselja, obzirom da ilirski liburni nisu gradili gradove i utvrde. Naime, liburnsko-ilirsko Arb, znači taman, mračan, zelen, pošumljen, stoga bi naziv Arba trebalo shvatiti kao toponim koji je imao značenje “Crni otok” vjerojatno zbog crnogoričnih šuma kojih je nekoć na otoku bilo mnogo.

Od 1. st. po Kr. spominje se kod više grčkih i rimskih pisaca pod imenom Arba, Arva. U srednjovjekovnim latinskim ispravama nalazimo naziv Arbe, Arbia, Arbiana, Arbitana a najčešće Arbum. Slavenski Hrvati su u duhu svoga jezika Arbe preinačili u Rab vjerojatno već u 7. st. po Kr. tj. nakon dolaska prvih Slavena na otok. Najstariji dosad poznati spis, u kojemu nalazimo hrvatski naziv Rab je latinska isprava utemeljenja rapskog franjevačkog samostana sv. Eufemije iz polovice 15. st. U svom povijesnom razvoju Rab je izrazito zatvoren otok pa Hrvati na otok dolaze sporije i kasnije nego na druge otoke sjevernog Jadrana, zato nijedno naselje na Rabu nema hrvatski naziv, što je posljedica spore i kasne infiltracije hrvatskog življa na otok.

Osim toga na Rabu nema ranijih glagoljskih spomenika a koji se javljaju na Krku i Cresu. Veći dio rapskih plemića (inače vrlo konzervativnih i zatvorenih te se u njihovu društvenu sredinu ulazilo vrlo teško) potjecao iz Venecije ili obližnjih talijanskih gradova: Galzigna, Spalatin, Zudenigo, Dominis, Cernotta, Nimira…

0