Danas su u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u Zagrebu od strane ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek svečano uručene povelje Gradu Rabu, Filozofskom fakultetu u Rijeci i Pučkom otvorenom učilištu Rab za uloženi trud i sudjelovanje u pripremi hrvatske nominacije za Vita Sanctorum Marini et Leonis, rukopis koji se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Torinu, a koji je pored Dnevnika Andrije Štampara (1931.-1938.) i Kratkometražnih filmova Zagrebačke škole crtanog filma (1956.-1979.) službeno uvršten u UNESCO-ov registar Pamćenje svijeta (Memory of the World).
Rukopis F.III.16 sadrži Vita Sanctorum Marini et Leonis (ff.182r-190v), jedinstveni hagiografski tekst i najranije poznato svjedočanstvo o životima Marina i Leona, dvaju klesara koji su krajem 3. stoljeća stigli na talijansku Jadransku obalu s hrvatskog, tada dalmatinskog otoka Raba, utemeljivši zajednicu na brdu Titano, današnjem San Marinu. Smatra se najstarijim svjedočanstvom o osnivanju San Marina i ključnim dokumentom za razumijevanje povijesnih i duhovnih veza jadranske regije. Oni prenose važne vrijednosti koje su još uvijek utjelovljene u materijalnoj i nematerijalnoj baštini triju različitih država: Hrvatske, Italije i Republike San Marino. Vita predstavlja ključnu točku za obnovljeni međukulturni dijalog među zemljama i za izgradnju zajedničke baštine. Ima veliko povijesno značenje u europskom kontekstu, podsjećajući na osnivanje Republike San Marino i utjelovljujući temeljne stupove institucije kao što su uključenost, otvorenost i solidarnost, kako su to zagovarali Sveti u svojoj koncepciji zajednice. Tekst koristi karolinsku minuskulu, temelj zajedničkog jezika za Europu koja koristi latinično pismo.
Priznanja su ispred institucija preuzeli gradonačelnik Nikola Grgurić, izv. prof. dr. sc. Saša Potočnjak i ravnateljica Katarina Ribarić ne skrivajući zadovoljstvo i ponos zbog značaja koji uvrštavanje rukopisa u UNESCO-ov registar ima za Grad Rab i Republiku Hrvatsku.
„Ovo je povijesni trenutak jer je riječ o prvom slučaju uvrštavanja pojedinačnog dokumentarnog dobra na ovaj popis temeljem zajedničke, multinacionalne nominacije triju država, čime Rab i Hrvatska postaju dio jedinstvenog kulturnog kruga koji povezuje dvije obale Jadrana kroz vrijednosti kršćanskih korijena, klesarske tradicije i zajedničke povijesti. Vrijednosti koje rukopis ističe, sloboda pojedinca i zajedništvo, danas se promoviraju kao temeljne hrvatske i europske vrijednosti, čime grad Rab prestaje biti samo lokalno središte i postaje simbolom povijesnog doprinosa europskoj civilizaciji. Ovo je dodatni poticaj i obaveza za daljnjim radom na kulturnoj valorizaciji baštine, što Rab itekako zaslužuje budući da je bio i ostat će grad kulture. Ovime će se dodatno učvrstiti gotovo 60 godina njegovana prijateljska veza sa San Marinom temeljena i na kulturnoj i na suradnji civilnih udruga i institucija, te će pored svjetski poznate Rabske fjere, biti jedan od najčvršćih temelja buduće suradnje dvaju gradova“ zajednički poručuju preuzimatelji priznanja.
Foto/Mario Kojundžić