Provedba odredbi Zakona o vodnim uslugama koje se odnose na uspostavu jedinstvenog uslužnog područja

 

Kroz posljednjih mjesec dana gradski vijećnici iz redova SDP-a i nezavisni vijećnici pokrenuli su, prema njihovim riječima, akciju spašavanja Vrela d.o.o. od pripajanja Vodovodu Hrvatsko primorje – južni ogranak d.o.o. Senj (dalje: Vodovod). Pri tom, dijelom (zlo)namjerno, a dijelom iz nepoznavanja materije, iznose niz netočnih i neutemeljenih podataka.

 

Kao glavni propust aktualne gradske uprave, vezano uz obveze koje proizlaze iz Zakona o vodnim uslugama i Uredbe o uslužnim područjima, navode da je društvo preuzimatelj na našem uslužnom području (Uslužno područje 28) trebalo biti Vrelo d.o.o. te da se za to rapska izvršna vlast propustila izboriti, odnosno da je to „predala ličkom HDZ-u“.

 

Da bi se o ovoj njihovoj tezi raspravljalo, potrebno je najprije zaći nešto dalje u prošlost. Naime, već je u Strategiji upravljanja vodama koju je Hrvatski sabor donio u srpnju 2008. godine navedeno kako je za održivo obavljanje vodnogospodarskih usluga važno da vodnokomunalni sektor ispunjava tehničko-tehnološke uvjete, a u domeni javne vodoopskrbe naglašena je sigurnost i jedinstvo sustava od izvorišta do korisnika.

 

Načelo „jedan isporučitelj na uslužnom području“ i uspostavljanje uslužnih područja normativno je bilo sadržano  već  u Zakonu o vodama iz 2009. godine. Temeljem tog zakona, Vlada RH donijela je 29.5.2014. godine prvu Uredbu o uslužnim područjima prema kojoj je Grad Rab, odnosno Vrelo uvršteno u Uslužno područje 14. Citiramo članak 16. Uredbe:

 

„Uslužno područje 14 uključuje sve gradove i općine u Ličko-

-senjskoj županiji isključujući Općinu Plitvička Jezera, osim naselja Krbavica.

 

Uslužno područje 14 uključuje i naselje Modruš iz Općine Josipdol iz Karlovačke županije.

 

Uslužno područje 14 uključuje i Grad Rab i Općinu Lopar iz Primorsko-goranske županije.

 

Uslužno područje 14 uključuje i Grad Pag te općine Kolan i Povljana iz Zadarske županije.“

 

Zbog nedefiniranosti postupka i rokova to nije ostvareno.

 

Postavlja se pitanje jesu li oni koji su danas toliko zabrinuti za sudbinu Vrela, a u to vrijeme su bili obnašatelji visokih funkcija i bili upoznati te sudjelovali u radu (u Gradu, u Vrelu, u lokalnoj i regionalnoj politici i u Vodovodu), u tada u znatno nepovoljnijem scenariju nešto poduzimali ili izražavali i „z“ od zabrinutosti. Naravno, izostala je tada bilo kakva rasprava sa zainteresiranom javnošću, radnicima Vrela, gradskim vijećnicima, da bi nakon konzultacija unutar redova svoje stranke, gradonačelnica Grada Raba, suprotno Odluci Gradskog vijeća, donijela Zaključak o pripajanju Vrela uslužnom području Primorsko-goranske županije – s kojim pak, u vodnokomunalnom pogledu (tehničko i tehnološko jedinstvo građevina) nemamo nikakvih tehničko-tehnoloških poveznica.

 

Pravni okvir za nastavak reforme vodnokomunalnog sektora osiguran je zatim donošenjem Zakona o vodnim uslugama. U postupku donošenja je utvrđeno kako usitnjeni vodnokomunalni sektor nema kapacitete za provedbu potrebnih velikih investicija, kako u kadrovskom pogledu, tako i u pogledu priuštivosti potrebnih investicija na postojećim područjima pružanja vodnih usluga. Stoga su definirani uvjeti i postupci za reorganizaciju, uspostavu uslužnih područja, uvođenje samo jednog javnog  isporučitelja  na uslužnom području i uvođenje jedinstvene cijene vodne usluge na uslužnom području.

 

Zakonom je propisano da Vlada Republike Hrvatske uredbom o uslužnim područjima uspostavlja uslužna područja i određuje njihove granice. Uredbu o uslužnim područjima koju je Vlada RH donijela u prosincu 2021. godine je Ustavni sud Odlukom iz veljače 2023. godine ukinuo te je Vlada morala donijeti novu Uredbu, što je na sjednici održanoj 28.6.2023. i napravila. Uredba o uslužnim područjima stupila je na snagu 15.7.2023., a istog dana prestala je važiti Uredba o uslužnim područjima iz 2021. godine.

 

Člankom 30. Uredbe o uslužnim područjima (dalje: uredba) propisano je da Grad Rab, zajedno s gradovima Novaljom, Pagom i Senjom te općinama Karlobag, Lopar, Kolan i Povljana spada u uslužno područje 28, a društvo preuzimatelj na uslužnom području 28 je Vodovod Hrvatsko primorje – južni ogranak d.o.o. Senj. Svi postojeći javni isporučitelji vodnih usluga na uslužnom području dužni su se pripojiti javnom isporučitelju vodnih usluga koje je  uredbom određen  kao društvo preuzimatelj, a društvo preuzimatelj je dužno prihvatiti pripajanje, u roku od šest mjeseci od dana od stupanja na snagu uredbe.

 

Mišljenja smo da  Vrelo, kao i još neka komunalna društva iz našeg neposrednog okruženja, ima kapacitete za provedbu investicija na svom području i da je  sposobno samostalno upravljati svojim vodoopskrbnim područjem, ali sviđalo nam se ili ne, Zakonom o vodnim uslugama propisani su uvjeti koje ne ispunjavamo da bismo bili samostalni (Uslužno područje uspostavlja se na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %, dok se količina vode koju krajnjim korisnicima  isporučuje Vrelo kreće između 1.000.000 i 1.150.000 m³ godišnje).

 

Koja je onda logika za određivanje Vodovoda za društvo preuzimatelja?

 

Uslužno područje 28 obuhvaća gradove Rab, Senj, Novalju i Pag te općine Lopar, Karlobag, Kolan i Povljanu, a svaki od navedenih gradova i općina već je suvlasnik  regionalnog Vodovoda. Vodovod je senjska tvrtka u pogledu sjedišta društva, ali ne i u pogledu vlasništva. Njeni osnivači 1979. godine bili su općine Rab, Pag, Senj i Gospić, a temeljem kasnijih podjela i formiranja novih općina i gradova, današnji suvlasnici su gradovi Rab, Pag, Senj i Novalja te općine Lopar, Kolan, Povljana i Karlobag. Vodovod funkcionira već dulje od 40 godina i   dobavljač je vode  svim komunalnim društvima na uslužnom području 28, s izuzetkom Povljane koja nije spojena na regionalni vodovod.

 

Dakle, netočne su i neistinite tvrdnje iznesene na okruglom stolu nezavisnih vijećnika Grada Raba kao i one objavljene u Večernjem listu od 16.12.2023. pod naslovom „Na primorskim otocima bukti rat za ličku vodu…“ kako su Vodovod osnovali HEP i Hrvatske vode. Izjava kako je Vodovod „preprodavač vode iz rijeka Gacke i Like“ može izreći samo osoba koja je potpuno neupućena u problematiku vodnog gospodarstva. Prema toj tezi za svaki bi se vodovod moglo reći da je „(pre)prodavač vode iz neke rijeke, jezera, izvora, bunara,…“. Nadalje, niz neargumentiranih (naravno i netočnih) izjava o svrsi osnivanja i postojanja Vodovoda, o netransparentnom trošenju novaca, o plaćanju općinskih i gradskih čelnika – članova Skupštine društva, o trošenju novaca odlascima na međukontinentalna putovanja , … govori više o ozbiljnosti osoba koje ih iznose nego o subjektima na koje se odnose.

 

Osim toga, iznesena je teza kako će „mala senjska tvrtka usisati rapski komunalac“. Prema kriteriju broja zaposlenih, Vrelo je u odnosu na Vodovod veće (48:22), ali je prema visini temeljnog kapitala Vodovod gotovo šest puta veći u odnosu na Vrelo.

 

Prije više od četrdeset godina, tražeći načine da riješe problem oskudice vodom podvelebitskog primorja te otoka Raba i Paga, naši su pametni i pozitivno usmjereni prethodnici osigurali i postigli da dobijemo količine vode koje su omogućile razvoj tih područja i ostanak ljudi na otocima. Što  se Raba tiče,  od kraja osamdesetih godina naovamo, s izuzetkom godina Domovinskog rata  kada je potrošnja vode značajno opala, funkcioniranje gospodarstva i zadovoljenje potreba kućanstava u ljetnim mjesecima, bez vode s kopna bilo bi nemoguće.

 

Potreba za vodom te sigurnom, trajnom i kvalitetnom vodoopskrbom je trajna, a dobri  ishodi ovisit će i o našoj uključenosti u rješavanje izazova koji su pred nama. Naknadno probuđena osjetljivost za problem Vrela, što proizlazi iz priopćenja GO SDP Rab, poput zabrinutosti zbog gubitka zaposlenja radnika Vrela, ili zbog pitanja „kakva će nam sutra biti cijena“ nepotrebno unosi nemir među ljude.

 

Sigurno je kako će svi današnji radnici Vrela nastaviti raditi u budućem društvu kao što je sigurno da će se na Rabu ustrojiti podružnica. Sustave vodovoda i kanalizacije  na Rabu će održavati naši ljudi, a položaj u budućnosti ovisit će o nama samima i o dobroj međususjedskoj suradnji.

Pitamo se bi li gotovo svi radnici Vrela (98%) potpisali zahtjev da se u roku  donesu potrebne odluke za provedbu statusne promjene pripajanja, ako bi to za njih bilo tako loše kako pojedinci na lokalnoj političkoj sceni prikazuju.

 

Zakon o vodnim uslugama i Uredba o uslužnim područjima ne ostavljaju nikakav manevarski prostor za nepostupanje i neprovedbu, a svakako ćemo bolju poziciju i veći utjecaj u Vodovodu (gdje kao važnije teme ističemo sudjelovanje u definiranju plana gradnje komunalnih vodnih građevna te u određivanju broja i kvalifikacija ključnih zaposlenika) imati ako se odmah u početku postavimo proaktivno, a ne ovako – glumeći zabrinutost i tražeći niz sastanaka,  čime samo odgađamo provedbu zakonske obveze i dovodimo Vrelo i Grad u lošiju poziciju. Osim toga, neprovođenjem zakonom propisanog postupka izlažemo Vrelo sankcijama u pogledu uskrate financiranja  projektiranja, građenja, rekonstrukcija ili sanacija vodnokomunalne infrastrukture iz državnoga proračuna i od strane Hrvatskih voda. Nadalje, po sili Zakona, Ministarstvo će ukinuti akt o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, a vodopravni inspektor zabranit će obavljanje djelatnosti i pravo naplaćivati cijenu za takve usluge.

 

Stoga  pozivamo svih da znanje i snage usmjerimo prema boljem funkcioniranju Vrela u novim zakonodavnim okvirima i da se zauzmemo za čim brže ostvarenje potrebnih zahvata na rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih objekata vodovoda i kanalizacije.

 

I na kraju skrećemo pozornost svima onima koji se vole pozivati na ugled Grada Raba, da diletantskim istupima u javnosti nepovratno narušavaju taj generacijama stvaran ugled.

0